EU na neodređeno vrijeme zamrzava rusku imovinu

Evropska unija pristala je da na neodređeno vrijeme zamrzne rezerve ruske centralne banke, čime je blok načinio značajan korak ka osiguravanju finansijske pomoći Kijevu, dok rat ulazi u svoju četvrtu godinu.

„Pozdravljam odluku Vijeća o našem prijedlogu da se nastavi imobilizacija ruske državne imovine“, napisala je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen na mreži X (bivši Twitter) 12. decembra.

Ova odluka znači da će oko 210 milijardi eura (245 milijardi dolara) ruske imovine ostati blokirano unutar EU sve dok najmanje 15 država članica, koje predstavljaju više od 55 posto stanovništva Evropske unije, ne izglasa ukidanje zamrzavanja.

Ranije je produženje imobilizacije imovine zahtijevalo saglasnost svih 27 država članica svakih šest mjeseci, što je EU činilo ranjivom na veto Mađarske ili Slovačke, koje su u više navrata prijetile blokadom produženja sankcija.

S obzirom na to da je taj rizik sada uklonjen, odluka predstavlja važan korak ka takozvanom „reparacijskom zajmu“, kojim bi se Ukrajini u naredne dvije godine osiguralo do 90 milijardi eura (105 milijardi dolara), uz garancije zasnovane na zamrznutoj ruskoj imovini.

Objava dolazi neposredno pred samit Evropskog vijeća zakazan za 18. i 19. decembar, na kojem bi lideri EU mogli odobriti korištenje milijardi eura ruske imovine kako bi se Kijevu osiguralo ključno finansiranje za nastavak ratnih napora.

Von der Leyen je plan prvi put predstavila 3. decembra, naglasivši da bi on pokrio oko dvije trećine finansijskih potreba Ukrajine u naredne dvije godine. Bez dodatne pomoći, Kijev bi, prema procjenama, mogao ostati bez sredstava do sredine 2026. godine.

U, kako se čini, odgovoru na vijesti o neodređenoj imobilizaciji imovine, Ruska centralna banka saopćila je da je 12. decembra pred sudom u Moskvi pokrenula tužbu protiv Eurocleara, belgijske finansijske institucije koja drži najveći dio zamrznute ruske imovine u Evropi.

U drugom saopćenju, također objavljenom 12. decembra, Ruska centralna banka nazvala je reparacijski zajam EU-a „nezakonitim“ i „suprotnim međunarodnom pravu“.

Ipak, većina stručnjaka smatra da je reparacijski zajam politički promišljen i realan odgovor na finansijske potrebe Ukrajine i nastavak ruske agresije.

Banka Rusije poručila je da će nastaviti koristiti „sve dostupne pravne i druge mehanizme“ kako bi osporila reparacijski zajam.

U pravnom mišljenju ugledne multinacionalne advokatske kuće Covington & Burling, u koje je imao uvid Kyiv Independent, navodi se da je rizik od sudskih sporova u vezi s reparacijskim zajmom „minimalan“.

„U praksi bi Rusiji bilo gotovo nemoguće uvjeriti međunarodni sud ili tribunal da preuzme nadležnost nad takvim zahtjevom, a kamoli da ga provede“, navodi se u dokumentu.

Odluka Evropskog vijeća ujedno odgovara na jednu od ključnih zabrinutosti Belgije, koja je ranije izrazila snažno protivljenje inicijativi za reparacijski zajam.

Belgijski premijer Bart de Wever upozorio je da bi, u slučaju nastavka inicijative, a bez produženja sankcija zbog mogućeg veta, Belgija mogla biti prisiljena vratiti ruskoj centralnoj banci iznos jednak trećini vlastitog BDP-a.

De Wever je više puta pozvao druge države članice da podijele rizik mogućih posljedica. Zvanični prijedlog reparacijskog zajma, koji je Ursula von der Leyen predstavila 3. decembra, predviđa da države članice daju garancije proporcionalno svom bruto nacionalnom dohotku.

Italija, Malta i Bugarska su se, prema navodima, 12. decembra također pridružile Belgiji u protivljenju reparacijskom zajmu, sastavivši dokument u kojem se Evropska komisija poziva da razmotri alternativne načine finansiranja Ukrajine.

Odluka o neograničenoj imobilizaciji sankcionisane imovine, donesena kvalifikovanom većinom umjesto jednoglasno, provedena je aktiviranjem klauzule o vanrednim okolnostima u zakonodavstvu EU, poznate kao član 122, potez koji se, prema pojedinim izvorima, smatra kontroverznim.